web space | free website | Business Hosting Services | Free Website Submission | shopping cart | php hosting
humacka

Stecak
home

Amnesty International Hrvatske - Opća deklaracija o ljudskim pravima
Preuzeto s http://www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_str=opca_deklaracija

pocitelj

Kosaca
spacer
maslina
spacerspacer
kadulja
spacer
Katarina
spacer
citluk_kolo
sp
daorson
sp
lindjo
sp
kravice
sp
nosnja_prenj
sp
lindjo
sp
smokva
sp
krs_slojevi
sp
vjetrenica2
sp
bijelo
sp
krs
spacer
grozd

Upoznajte svoja prava!

U 30 članaka Opće deklaracije o ljudskim pravima jasnim i jednostavnim riječima iznose se prava koja jednako pripadaju svakoj osobi na ovom svijetu. Ta su prava i tvoja prava. Upoznaj ih, te ih pomogni promicati i braniti za sebe kao i za druge ljude.
Tvoja prava mogu se ograničiti samo u određenim okolnostima, kao što je obrana prava drugih ljudi. Nijedna osoba ili država ne može koristiti niti jedan članak Opće deklaracije o ljudskim pravima kako bi opravdali kršenja tih prava, na koja svi mi imamo pravo.

Članak 1
‘Sva su ljudska bića rođena slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima’

Imaš ista ljudska prava kao i svaki drugi čovjek u svijetu jednostavno zato što si ljudsko biće. Ta su prava neotuđiva - ne mogu ti biti oduzeta. Prema svakoj se osobi, bez obzira tko je ona ili gdje živi, treba odnositi s dostojanstvom.

Članak 2
‘Svakome su dostupna sva prava i slobode navedene u ovoj Deklaraciji, bez diskriminacije bilo koje vrste’

Ne smiješ biti izložen/izložena diskriminaciji ili lišen/lišena bilo kojeg prava, zbog svoje rase, boje kože, spola, jezika, vjerskog ili političkog uvjerenja. Kada se radi o poštivanju tvojih temeljnih prava, ne smije biti bitno koje si nacionalnosti, kojoj socijalnoj klasi pripadaš, koliko si bogat/a ili siromašan/na. Svatko treba imati sva prava iz ove Deklaracije.

Članak 3
‘Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost’

Svi imamo pravo živjeti u slobodi i jednakosti. Nitko ne smije biti samovoljno ubijen, ili lišen slobode bez valjanog razloga.

Članak 4
‘Nitko ne smije biti držan u ropstvu ili ropskom odnosu’

Ljudska bića ne smiju se posjedovati, kupiti ili prodati. Nitko nema pravo drugoga/drugu pretvoriti u roba/inju. Ropstvo je zločin.

Članak 5
‘Nitko ne smije biti podvrgnut mučenju ili okrutnom, nečovječnom ili ponižavajućem postupku ili kažnjavanju’

Mučenje je zabranjeno u bilo koje vrijeme i u svim okolnostima. Nitko ne smije biti izložen odnosu ili kažnjavanju koje je okrutno ili zbog kojeg se može osjećati kao manje vrijedno ljudsko biće. To vrijedi za sve ljude — u policijskim stanicama, u zatvoru, na ulici, u vrijeme mira i za vrijeme rata.

Članak 6
‘Svatko ima pravo da ga se svagdje pred zakonom priznaje kao osobu’

Svako ljudsko biće ima pravo da se prema njemu odnose kao prema osobi pred zakonom. Svima nam pred zakonom moraju biti zajamčena ista prava i obveze.

Članak 7
‘Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo, bez ikakve diskriminacije, na jednaku zaštitu zakona’

Imaš pravo da se prema tebi, pred zakonom, odnose na isti način kao i prema bilo kome drugom. Imaš jednako pravo kao i bilo tko drugi biti zaštićen/zaštićena zakonima tvoje zemlje.

Članak 8
‘Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva putem nadležnih nacionalnih sudova, zbog djela kojima se krše osnovna prava koja su njemu/njoj zajamčena u ustavu ili zakonu’

Ako tvoja prava koja prema zakonu imaš krši neko drugi — bio on drugi pojedinac ili pripadnik policije ili snaga sigurnosti — imaš pravo vidjeti da snosi sankcije.

Članak 9
‘Nitko ne smije biti podvrgnut samovoljnom uhićenju, zatočenju ili izgonu’
Ne smiješ biti uhapšen/uhapšena ili držan/držana u policijskoj stanici ili zatvoru bez valjanog razloga. Ne smiješ biti protjeran/protjerana iz svoje zemlje. Ako si zatočen/zatočena, imaš pravo pred sudom žaliti se na tu odluku.

Članak 10
‘Svatko ima pravo da ga u punoj jednakosti pošteno i javno sasluša nezavisan i nepristran sud’

Imaš pravo na pošteno i javno saslušanje ako si optužen/optužena za kršenje zakona, ili ako trebaš ići na sud iz nekog drugog razloga. Sudovi moraju biti nezavisni od vlade, kompetentni tumačiti zakon i slobodno donositi odluke.
Ako trebaš ići pred sud, to mora biti napravljeno uz znanje javnosti. Na ljude koji te preslušavaju ne smiju utjecati drugi.

Članak 11
‘Svatko tko je optužen za kažnjivo djelo ima pravo biti smatran nevinim/nevinom sve dok se ne dokaže njegova/njezina krivica’

Ako si optužen/optužena za neki zločin, imaš pravo da se prema tebi odnose kao da si nevin/nevina, osim ako, ili dok nije dokazano da si kriv/kriva prema zakonu, na poštenom i javnom suđenju, na kojem imaš pravo pripremiti odgovarajuću obranu. Ne može ti se suditi za nešto što si učinio/učinila ako to nije bilo krivično djelo prema zakonu u vrijeme kada je to djelo počinjeno.

Članak 12
‘Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom miješanju u njegov/njezin privatni život, obitelj, dom ili prepisku, niti napadima na njegovu/njezinu čast i ugled’

Nitko nema pravo uplitati se u tvoj privatni život ili miješati se u tvoj dom ili obitelj bez dobrog razloga. Nitko te nema pravo ocrniti bez valjanog razloga. Zakon te treba zaštititi od takvog miješanja. Svatko ima pravo na zaštitu protiv ovakvog miješanja ili napada.

Članak 13
‘Svatko ima pravo na slobodu kretanja’

Imaš pravo slobodno se kretati unutar svoje zemlje. Imaš i pravo slobodno putovati u svojoj zemlji i izvan nje, napustiti bilo koju zemlju i u nju se ponovno vratiti.

Članak 14
‘Svatko ima pravo tražiti azil od drugih zemalja zbog progona’

Ako si prisiljen/prisiljena pobjeći iz svog doma zbog kršenja ljudskih prava, imaš pravo tražiti sigurnost u drugoj zemlji. To znači da pogranična policija ili druge vlasti ne smiju priječiti tvoj ulazak u zemlju, ili te vratiti u tvoju zemlju, bez prethodnog razmatranja tvojega zahtjeva za azilom.

Članak 15
‘Svatko ima pravo na državljanstvo’

Imaš pravo da se prema tebi odnose kao građaninu ili građanki tvoje zemlje. Nitko ti ne smije oduzeti državljanstvo, spriječiti te da promijeniš svoje državljanstvo, bez valjanog razloga.

Članak 16
‘Muškarci i žene imaju pravo sklopiti brak i osnovati obitelj’

Sve punoljetne osobe imaju pravo sklopiti brak, bez obzira na njihovu rasu, zemlju ili vjeru. Oba partnera imaju ista prava u braku, a za sklapanje braka potreban je njihov slobodan i potpun pristanak. Obitelj ima pravo na zaštitu države.

Članak 17
‘Svatko ima pravo na vlasništvo’

Imaš pravo na vlastita dobra, zemlju i drugo vlasništvo, sam/sama ili u zajednici s drugim ljudima. Nitko ti nema pravo oduzeti tvoje vlasništvo bez valjanog razloga.
Članak 18
‘Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjere’

Imaš pravo na svoje mišljenje o bilo kojem pitanju bez straha od kazne ili cenzure. Imaš i pravo na bilo koju vjeru, ili ni na jednu. Imaš pravo promijeniti svoju vjeru ako to želiš te prakticirati i podučavati svoju vjeru i vjerovanja.

Članak 19
‘Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja’

Imaš pravo misliti što želiš, kazati što hoćeš, i nitko ti to ne smije zabraniti. Također imaš pravo podijeliti svoje ideje s ljudima iz bilo koje druge zemlje.

Članak 20
‘Svatko ima pravo na slobodu mirnog zborovanja i udruživanja’

Imaš se pravo sastajati s drugim ljudima, javno ili privatno. Imaš pravo održavati sastanke i organizirati mirne demonstracije. Svatko ima pravo pridružiti se društvima, sindikatima, političkim strankama i drugim udrugama. Nitko te nema pravo prisiliti da se priključiš nekoj grupi ako to sam/sama ne želiš.

Članak 21
‘Svatko ima pravo sudjelovati u upravi svoje zemlje’

Imaš pravo biti dijelom uprave, neposredno ili izabravši druge da te predstavljaju. Vlasti imaju autoritet da upravljaju jer predstavljaju volju ljudi. To znači da se trebaju provoditi slobodni i pošteni izbori u pravilnim razmacima.

Članak 22
‘Svatko, kao član/ica društva, ima pravo na socijalno osiguranje i ostvarenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava’

Imaš pravo - samim tim što si ljudsko biće - ostvariti svoje temeljne potrebe. Svatko ima pravo živjeti u ekonomskim, socijalnim i kulturnim uvjetima koji mu/joj omogućuju dostojanstvo i razvoj kao pojedinca/ke. Sve zemlje moraju učiniti sve što mogu kako bi se to ostvarilo.

Članak 23
‘Svatko ima pravo na rad’

Svatko ima pravo osnovati i pridružiti se sindikatima.
Imaš pravo raditi u poštenim i sigurnim uvjetima te izabrati svoj posao. Imaš pravo biti dovoljno plaćen/plaćena za pristojan standard življenja, ili primiti socijalnu zaštitu. Imaš i pravo osnovati i priključiti se sindikatima kako bi zaštitio/zaštitila svoje interese.

Članak 24
‘Svako ima pravo na slobodno vrijeme’

Imaš pravo na odmor. Nitko te ne može prisiliti da radiš u nerazumno vrijeme, imaš pravo na plaćene odmore.

Članak 25
‘Svatko ima pravo na životni standard primjeren zdravlju i dobrobiti’

Svako ljudsko biće ima pravo na pristojan život, uključujući primjerenu hranu, odjeću, stan, liječničku njegu ili potrebne socijalne usluge. Društvo bi trebalo pomoći onima koji ne rade jer su nezaposleni, bolesni, nesposobni ili prestari za rad. Majke i djeca imaju pravo na posebnu njegu i potporu.

Članak 26
‘Svatko ima pravo na obrazovanje’

Obrazovanje treba biti besplatno, barem u osnovnim i nižim stupnjevima. Više obrazovanje treba biti jednako dostupno svima na temelju sposobnosti. Obrazovanje treba unaprjeđivati poštivanje ljudskih prava.

Članak 27
‘Svatko ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice’

Nitko ti ne može zabraniti da sudjeluješ na kulturnim događanjima. Imaš pravo uživati u glazbi, kazališnim predstavama, izložbama, poeziji ili bilo kojem drugom obliku umjetničkog ili drugog izražavanja. Imaš pravo sudjelovati u koristi koju donosi napredak znanosti.

Članak 28
‘Svatko ima pravo na društveni i međunarodni poredak u kojem su prava i slobode iznesene u ovoj Deklaraciji, potpuno ostvarene’

Ljudska bića imaju pravo živjeti u svijetu u kojem se prava i slobode poštuju.

Članak 29
‘Svatko ima dužnosti u zajednici’

Svi imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako brinemo jedni za druge. Sva prava u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti ograničena jedino zakonom i samo ako je potrebno zaštititi prava drugih ljudi, javni moral, poredak i blagostanje društva kao cjeline.

Članak 30
‘Ništa se u ovoj Deklaraciji ne može tumačiti kao sudjelovanje u bilo kojoj djelatnosti ili obavljanje bilo kakve djelatnost usmjerene na uništenje bilo kojih ovdje izloženih prava i sloboda’

Nema ništa u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima što opravdava bilo koju osobu ili državu da napravi išta što ograničava prava, na koja svi imamo pravo.

Dodatna informacija o Općoj deklaraciji o ljudskim pravima

Djevojčica na skupu za ljudska prava u Turskoj drži u ruci Opću deklaraciju o ljudskim pravima
Najraširenije prihvaćena izjava o ljudskim pravima na svijetu je ‘Opća deklaracija o ljudskim pravima’. Njena glavna poruka je prirođena vrijednost svakog ljudskog bića. Deklaraciju je jednoglasno prihvatio UN, dana 10.12. 1948.g. (iako se osam država suzdržalo od glasanja). Ona iznosi popis osnovnih prava svakog čovjeka na svijetu bez obzira na njegovu/njezinu rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, vlasništvo, rođenje ili neki drugi status. U ‘Općoj se deklaraciji o ljudskim pravima’ iznosi da su se države obvezale pridržavati određenih prava, i to ne samo prava svojih građana, nego i prava ljudi u drugim zemljama. Drugim riječima, nacionalne granice nisu prepreka u pomaganju drugim ljudima.
Deklaracija je najvažniji instrument kojim se podržava rad AI-a.

Ljudska prava često se zovu 'prirodna prava' - prava koja pripadaju ljudima jednostavno zato što su ljudska bića. Ona se ne mogu kupiti, zaraditi ili naslijediti - ona su 'neotudiva', nitko nema prava druge lišiti prava iz bilo kojeg razloga. Standardi ljudskih prava određuju što vlade moraju napraviti za svoje građane i također ono što ne smiju učiniti svojim građanima. Kada kažemo da svaka osoba ima ljudska prava, time kažemo i da svaka osoba ima odgovornosti poštivati prava drugih. Ljudi imaju ljudska prava čak i kada ih zakoni njihove zemlje ne priznaju ili ne štite.

Kategorije prava

Prava se često svrstavaju u tri kategorije:

1. Građanska i politička prava (ponekad se zovu prava prve generacije). Ona su “usmjerena na slobodu” i uključuju pravo na život, slobodu i sigurnost pojedinca/ke; slobodu od mučenja i ropstva; političku participaciju; slobodu uvjerenja, izražavanja, mišljenja, savjesti i vjere; slobodu udruživanja i okupljanja.
2. Ekonomska i socijalna prava (ponekad nazvana prava druge generacije). To su prava “usmjerena na sigurnost”, npr. pravo na rad; obrazovanje; prikladan životni standard; hranu; stanovanje i zdravstvenu zaštitu.
3. Pravo na zdrav okoliš, kulturna prava i prava na razvoj (prava treće generacije). Ona uključuju prava da se živi u okolišu koji je čist i zaštićen od uništavanja; grupe ili 'narodi' imaju pravo na kulturni, politički i ekonomski razvoj.

Kada kažemo da neka osoba ima ljudska prava, istodobno kažemo da drugi ljudi imaju ljudsku odgovornost. Svaka osoba ima odgovornost poštivati neotuđivo ljudsko dostojanstvo drugih.

Kako god razvrstali ljudska prava, ona su jedna cjelina i sva su jednako važna kao dio cjeline. Ako je jedno pravo ugroženo, sva su prava ugrožena.

Pravni status

Iako je Opća deklaracija o ljudskim pravima nadahnuće za većinu međunarodnih zakona o ljudskim pravima, ona sama nije dokument koji zakonski obvezuje države. Međutim, kao opća izjava o načelima, ona ima moć u svijetu javnog mnijenja. Njezina su načela ozakonjena u obliku ‘Međunarodnog ugovora o građanskim i političkim pravima’ i u ‘Međunarodnom ugovoru o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima’. Zemlje koje su ratificirale ove sporazume obvezale su se napraviti nacionalne zakone kojima će se štititi ljudska prava.
Međutim, više od polovice zemalja svijeta nisu ratificirale ‘Međunarodni ugovor o građanskim i političkim pravima’ ili ‘Međunarodni ugovor o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima’.

Postoje i regionalni instrumenti za ljudska prava koji su nadahnuti Općom deklaracijom o ljudskim pravima kao što su ‘Afrička povelja o ljudskim pravima i pravima naroda’, ‘Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama’ i ‘Američka konvencija o ljudskim pravima’. Mnogi nacionalni zakoni također jamče ljudska prava.

Načela ljudskih prava

Članci Opće deklaracije o ljudskim pravima izrazi su osnovnih vrijednosti i načela što se odnose na sve ljude. Te vrijednosti ili načela tvore osnovu edukacije za ljudska prava. Učitelji/ce ljudskih prava ne pružaju samo znanje o dokumentima za ljudska prava, povijest i činjenice nego također ohrabruju stavove i akciju zasnovanu na načelima na kojima se ljudska prava temelje.

Neka od osnovnih načela iz kojih proizlaze ljudska prava:
Sloboda Jednakost Tolerancija Solidarnost Univerzalnost Neotuđivost


Povratak na vrh

Vlatko
spacer
More
spacer
kamen
spacer
rama
spacer
neretva
spacer
tetovaza
sp
dupin
sp
cancara
sp
ljubuski
sp
spacercovjecja
sp
prenj
sp
tresnja
sp
vjetrenica1
sp
gomila
sp
spcrno
sp
sipak
sp